Online prodavnica

0
Ukupno : 0,00 RSD
Your Cart is currently empty!
update

Čik pogodite šta ću ja da pravim ovig ČUMINIH dana? Pa Čumine košuljice! U čast naših drevnih verovanja, običaja i obreda pravimo ih za zaštitu naših najmilijih pa i nas samih!

Čumine košulje

Čumine košulje je obred za prizivanje i umilostavljenje Čume. Čuma je mitološko slovensko biće sa likom starice čupave kose ili mlade žene, takođe ekstremno razbarušene kose koja se češlja. Čuma donosi bolest i to ne bilo koju bolest već smrtonosnu kugu. Smatra se personifikacijom Kuge, Crne smrti koja je harala Evropom i odnosila mnoge živote. Bila je nevidljiva i mogao ju je videti samo subotnjak, onaj koji je rođen u subotu.To su ljudi kojima je pridavana moć da vide demone. Ljudi su je se plašili i govorilo se da ona zaobilazi domove u kojima vlada čistoća i red. Zato se iz predostrožnosti kuća čistila. Isto tako deca su plašena Čumom da će doći da ih odvede ako ne budu uredna i čista.Čuma je imala svoje metode kojim je delila ono čime je bila bogata, a to su bolest i smrt. Grebanje, gađanjem strelicama, udaranjem ispod miške, pljuvanjem u sudove.

Čuma nije bila rado viđen gost među ljuduima, pa su stoga pribegavali raznim radnjama i ritualima da bi se od nje zaštitili ili da bi je umilostivili. Jedni bi odmah krenuli da čiste kuću, drugi da se kupaju. Treći bi postavljali kupke, čistu vodu i sapun, pa bi Čuma zastala i krenula da se pere i tako zaboravila zašto je došla. Verovalo se, takođe da nije napadala ukućane doma u koji bi se naselila. Beli luk je bio neizostavni deo zaštite, Sloveni su verovali da sa belim lukom nema greške bez obzira od čega su se branili. Beli luk uvek deluje.

Kao i svi demoni bila je izuzetno jaka, neuništiva, ali se smatralo da je mogu uništiti vo i pas, pa se skalanjala od njih. Postoji verovanje da se mogla pretvoriti u crnu mačku. Osobina demona da preuzima životinjski oblik ukazuje nam starost njenog mita. Kad je u pitanju bila bezbednost celog sela, šire zajednice pribegavalo se sledećim ritualima. Braća blizanci su morali da sa dva crna vola, takođe blizanca uzoru potpuno nemo brazdu oko sela. Brazda je predstavlja magijski krug u koji Čuma nije mogla da uđe. U istu svrhu pravljena joj je i košulja.

Čumine košulje su noću pod punim Mesecom tkale devet veštica, kasnije se eufemizmom pripovedalo da su u pitanju devet starica, pa i devojaka pod nadzorom stare žene, potpuno nage ili nage do pojasa. Pored vatre bez ijedne sveće njih devet u mukloj tišini bez ijedne izgovorene reči tajno opredu Čuminu košulju.

Zašto baš košulju? Košulja je nošenjem na telu poprimala osobine onog ko je nosi. Štiteći čoveka od vremenskih prilika i drugih pretnji polako se iskristalisala u njegovoj svesti njena prava uloga, a to je da ga štiti. Stoga je ova košulja imala ulogu da zameni pravu osobu, da odglumi dvojnika kojeg će Čuma pokupiti umesto stvarne osobe. Nagost tela ovih žena bila su jemstvo velike zaštitne moći ovog rada, ove košulje, jer se verovalo da je nago telo oslobođeno svega neprirodnog i da je direktno povezano sa slobodnim silama prirode. Nago telo povezano tako sa ogromnom snagom prirode i te je moći samo tako i moglo da prenese.

Kad se košulja završi kroz nju se prvo provuče novorođenče, deca, žena pa muškarci. Na kraju se provuče petao koji je prvi toga dana zakukurikao. U njega se puca tri puta. Ako se promaši i petao preživi, to je znak da će se od Čume zaštititi, a ako ne preživi znači da će biti teško. Košulja se zatim baca na rasksnicu, mesto gde se i danas veruje da se nalazi ulaz u donji svet odakle Čuma kao izaslanica smrti i dolazi. Htonska simbolika govori o dubokoj ukorenjenosti Čume, kume ili tetke kako se još naziva širom Balkana i prostorima na kojima su obitavali Sloveni. Ovo htonsko božanstvo koje je domonizovano preživelo je od nasjtarijih vremena, pa do današnjih dana.

Poznat je i zapisan u istorijskim knjigama događaj iz 1837. godine kada se Čuma, tj. Kuga pojavila u Srbiji. Knez Miloš je izdao naredbu da se ovakva košulja odmah sačini. Kroz nju je provučen on, čitava njegova porodica i domaćinstvo, kao i vojna pratnja i niko nije stradao od stašne Čume. Čak i danas se deca plaše Čumom da ako budu nevaljala, neuredna i prljava da će ona doći i odvesti ih.

KONTAKTIRAJTE NAS

  •  

    Lokacija:
    Beograd, Srbija

  •  

    E-mail:
    Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

  •  
    Telefon:
    +381 (0) 69 3463462
Top
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…